24-D10, Zgrada 3, Aosheng Building, Shunhua Road Street, Jinan, Shandong, Kina +86 13969167638 [email protected]
Upoznavanje s normama društva automobilskih inženjera (SAE) za automatizaciju vozila vrlo je važno kada se promatra razvoj sustava za autonomsko vožnju u svijetu prijevoza tereta. SAE okvir razvrstava automatizaciju u šest različitih razina. Na samom dnu nalazi se RAZINA 0 gdje nema nikakve automatizacije i sve ovisi o vozaču. Penjući se do RAZINE 5, govorimo o potpunoj automatizaciji gdje vozilo obavlja sve vozačke zadatke bez obzira na vremenske ili cestne uvjete, bez potrebe za bilo kakvim ljudskim intervencijama. Dok tehnologija napreduje kroz ove faze, ono što počinje kao osnovna pomoć vozaču, poput prilagodljivog tempomata na RAZINI 1, na kraju nas dovodi do onih futurističkih mogućnosti autonomskog vožnje na RAZINI 5. Gledajući današnje tržište prijevoza robe, proizvođači već rade na raznim modelima na različitim razinama automatizacije. Kompanije poput Daimlera s njihovom Freightliner linijom i Volva kroz projekt Vera stvarno guraju granice onoga što automatizirani teretni kamioni mogu postići. Ovaj tip inovacija nije samo zanimljiv tehnički razgovor, već stvarno pomaže u učinjenju prijevoza robe sigurnijim i smanjuje operativne troškove na duži rok.
Telematsko vožnja kamiona predstavlja nešto prilično zanimljivo za prevoz robe u današnje vreme. Ideja omogućava polu-kamionima da komuniciraju jedni s drugima i voze zajedno kao da su na neki način povezani putem tehnologije. Kada voze blizu jedan drugom, postoji manji otpor vetra, što znači velike uštede na gorivu i bolje ukupno performanse. Neki testovi pokazuju poboljšanje uštede goriva oko 10%, uglavnom zato što kamioni više ne troše gorivo boreći se protiv sopstvenog otpora vazduha kada su razdvojeni. Kompanije poput Peloton Tech već su započele ispitivanja uz pomoć mesta kao što je NREL (Nacionalni laboratorija za obnovljivu energiju) kako bi videli koliko ovo funkcioniše u praksi. Rezultati koje dobijamo iz ovih eksperimenata idu dalje od same uštede na gorivu. Bezbednost se poboljšava jer vozači mogu brže da reaguju na promene ispred sebe, a isporuke stižu pouzdanije i bez neočekivanih kašnjenja.
Autonomni kamioni se brzo mijenjaju, s glavnim igračima koji neprestano izbacuju nove granice. Kompanije poput Tesle, Volva i Daimlera stalno unapređuju svoju tehnologiju vožnje bez vozača, izbacujući vozila poput Tesline električne Semi i Volvinih kamiona koji se voze sami po autocestama. Tržište još uvijek nije ogromno, ali stručnjaci predviđaju značajan rast u narednih nekoliko godina. Neki procjenjuju da će stopa rasta iznositi oko 5,5% godišnje do 2028. godine za cijeli sektor autonomog transporta. Ipak, postoje stvarne prepreke na putu. Propisi nisu stigli do nivoa razvoja tehnologije, mnogi sustavi još uvijek trebaju dorade, a masovna proizvodnja zahtijeva vrijeme. Sve to znači da vjerojatno još dugo nećemo vidjeti kamione bez vozača kako dominiraju našim cestama, unatoč svim spekulacijama u logističkim krugovima.
Nedavna poboljšanja u tehnologiji baterija stvarno su zaletjela kada su u pitanju komercijalna vozila, mijenjajući način na koji se robe prevoze cestama. Većina novih razvojnih koraka usmjerena je upravo na to da baterije izdrže dulje vrijeme između punjenja, što ima smisla budući da nitko ne želi da mu kamion stoji beskoristan usred državne trase. Uzmite Bosch kao primjer, koji je razvio elektromotorni sustav za teška vozila koji radi na 800 volti. Ovaj viši napon omogućuje kamionu da prijeđe dulji put bez potrebe za čestim zaustavljanjem i punjenjem. I ne govorimo o samo malim, inkrementalnim promjenama. Baterije s krutim elektrolitom (solid state) uskoro dolaze, a one bi mogle smanjiti i težinu i cijenu električnih kamiona. Iako su još u fazi testiranja, mnogi stručnjaci vjeruju da bi ove baterije nove generacije napokon mogle učiniti električne kamione prihvatljivom alternativom dizel vozilima, posebno za tvrtke koje pokušavaju uskladiti zaštitu okoliša s ekonomskim realnostima dugih prijevoza.
Izgradnja infrastrukture za punjenje ostaje ključni faktor za ubrizgavanje električnih kamiona na velike teretne rute koje presijecaju našu zemlju. Trenutno nedostaje dosta komada tog slagalice, pogotovo kada su u pitanju brzi punjači potrebni za te dugačke putove koji se protežu stotinama kilometara. Neki ljudi misle da rješenje leži u partnerstvima između vladinih agencija i kompanija koje su voljne investirati u bolju infrastrukturu. Uzmite Europu kao primjer za studiju slučaja – oni su već pokrenuli izgradnju masovnih mreža stanica za brzo punjenje kako bi električni automobili izbjegli zastoje od nekoliko sati između stanica. Industrija prevoza polako prelazi na električne modele, što znači da će biti potrebno dosta više pouzdanih opcija za punjenje ako ti automobili trebaju zamijeniti tradicionalne dizel kamione u većim količinama. Bez odgovarajuće podrške infrastrukture, čak ni najnapredniji električni kamioni neće mnogo doprinijeti smanjenju emisije štetnih plinova u transportnim mrežama.
Menadžeri flote koji razmišljaju o prelasku na električne ili hibridne kamione moraju uzeti u obzir sve brojke prilikom izračunavanja ukupnih troškova vlasništva. To uključuje ne samo cijenu kupnje, već i troškove goriva, redovnog održavanja, kao i bilo kakve državne poticaje koje može biti dostupne. Brojke nam pokazuju nešto zanimljivo – električni kamioni uopće štede na troškovima goriva u usporedbi s dizelskim varijantama. Postoji i još jedna perspektiva – električna vozila imaju manje pokretnih dijelova, pa se time smanjuju troškovi održavanja tijekom vremena. Osim toga, mnoge regije sada nude programe financijske podrške za tvrtke koje prelaze na električna vozila. Te uštede brzo se zbrajaju. Također, važno je i ekološko razmišljanje. Prelazak s dizela znači smanjenje štetnih emisija koje zagađuju zrak i doprinose globalnim klimatskim promjenama. Za poslovne subjekte koji misle naprijed, prelazak na električna vozila nije samo dobro za poslovne rezultate – također pomaže u ispunjavanju rastućih zahtjeva potrošača glede korporativne odgovornosti i zaštite okoliša.
Sustavi za izbjegavanje sudara sada su u osnovi standardna oprema na većini modernih teretnih kamiona, zahvaljujući svojoj sposobnosti učinjavanja cesta sigurnijima uz pomoć prilično impresivne tehnologije. Sustavi rade tako da kombiniraju senzore i kameru koja uočava kada se nešto previše približava, a zatim upozoravaju vozača ili čak automatski kočenje ako je potrebno. Prema nekoliko industrijskih izvješća, kamioni opremljeni ovakvom tehnologijom imaju znatno manje nesreća u usporedbi s onima koji nisu opremljeni, što očito čini stvari sigurnijima za sve sudionike na cesti. Jedna konkretna studija IIHS-a pokazala je da su ti sustavi smanjili sudare s vožnjom u stražnji dio vozila za oko 76% u određenim uvjetima. S obzirom na njihovu učinkovitost, zakonodavci širom zemlje počinju ozbiljno razgovarati o uvođenju obaveze korištenja ovih sustava za sva komercijalna vozila. Ako se takve regulative usvoje, možemo očekivati ogroman pad smrtnih slučajeva u prometu tijekom vremena, jer će sve više kamiona izlaziti s proizvodnih linija već opremljenih ovim značajkama koje spašavaju živote.
Sustavi za upozoravanje na napuštanje trake igraju ključnu ulogu u modernim tehnologijama sigurnosti kamiona, smanjujući opasne nesreće koje se dogode kada vozači napuste svoju traku. Većina sustava oslanja se na kameru ugrađenu u instrumentu koja prati oznake na cesti i upozorava vozača zvučnim signalima kada kamion počne prijeći preko linija bez upaljenih pokazivača smjera. Ova tehnologija posebno se ističe tijekom dugih noćnih vožnji kada se pojavi umor i koncentracija opada. Prema podacima NHTSA-a, uočen je prilično značajan pad nesreća - otprilike 45% manje od kada su ovi sustavi postali uobičajjeni. Tvrtke poput Volvo i Freightliner sada ih ugrađuju kao standardnu opremu u većinu modela. Ono što ovdje vidimo nije samo postepeni napredak, već temeljna promjena u načinu na koji industrija kamionskog prijevoza pristupa standardima sigurnosti.
ESC ili Elektronička kontrola stabilnosti, ističe se kao jedna od najvažnijih značajki sigurnosti za teretne automobile, pomaže u sprečavanju opasnog prevrtanja i klizanja koje svi poznajemo. Kada kamion počne gubiti kontrolu, sustav automatski preuzima kontrolu, prilagođavajući tlak kočnica i rad motora kako bi sve vratio na normalu. Prema brojkama koje je objavila Uprava za promet (DOT), broj nesreća s prevrtanjem smanjen je za gotovo 57% otkako je ESC postao uobičajjen u komercijalnim vozilima. Prilično upečatljivo, ako mene pitate. Gledajući u budućnost, inženjeri rade na tome da ESC postane još pametniji. Neki stručnjaci vjeruju da regulatori na kraju možda zahtijevati obaveznu ugradnju ESC-a u sve vozile. Pričamo o mogućim integracijama s drugim sigurnosnim tehnologijama poput upozorenja na napuštanje traka ili sustava za izbjegavanje sudara. Proizvođači kamiona očito prepoznaju vrijednost ovih kontrola stabilnosti, što ima smisla s obzirom na to koliko su naši ceste postale sigurnije tijekom posljednjih godina zahvaljujući ovim inovacijama.
Telematičke tehnologije su zaista promijenile igru za menadžere flota koje žele pratiti performanse kamiona u stvarnom vremenu, omogućavajući im pristup raznim detaljnim metrikama. Sustavima poput ovih, menadžeri mogu pratiti stvari poput potrošnje goriva, stanja motora i čak ponašanja vozača za upravljačem, što pomaže u održavanju visokih performansi i osigurava sigurnost. Uzmimo primjerice potrošnju goriva – telematika omogućuje stalne izvješće uživo, tako da menadžeri mogu uočiti gdje se troši višak goriva i smisliti načine za smanjenje troškova. Tvrtke poput Bosch već su godinama na čelu ove inovacije, koristeći telematiku za povećanje učinkovitosti operacija flota i smanjenje troškova pametnijom raspodjelom resursa. Stvarna vrijednost dolazi od sposobnosti da se zna što se događa u ovom trenutku i da se predvidi i spriječi nastanak problema prije nego što postanu skupi i zahtjevni za popravak.
Menadžeri flote uviđaju da prediktivno održavanje, potaknuto telematskom tehnologijom, mijenja pravila igre kada je riječ o održavanju vozila u radu i smanjenju neočekivanih kvarova. Ove telematske platforme stvarno dobro iskorištavaju analizu podataka kako bi utvrdile potencijalne mehaničke probleme dugo prije nego što postanu ozbiljni problemi. Brojke također govore jasno – ROI (povrat ulaganja) kod ovog pristupa nadmašuje starije metode održavanja gdje popravci nakon kvarova obično znače visoke troškove popravki. Stvarni testovi pokazuju da tvrtke štede otprilike polovicu troškova neaktivnosti, što je danas, na tržištu logistike pod velikim pritiskom, od presudne važnosti. A kako se AI i strojno učenje nastavljaju razvijati, ovi pametni sustavi postaju sve bolji u predviđanju onoga što bi moglo poći po zlu, čime operaterima flote stavlja na raspolaganje nešto zaista vrjedno za zaštitu njihovih investicija u vozila.
Pametna tehnologija usmjeravanja postala je ključna za poboljšanje djelovanja logistike i prijevoza tereta. Sustavi u osnovi analiziraju različite čimbenike kroz telematske podatke pri donošenju odluka o vožnji kamiona. U obzir se uzimaju prometne gužve, zatvoreni dijelovi cesta, pa čak i vremenski uvjeti, kako vozači ne bi trošili gorivo na neučinkovitim rutama. Tvrtke iz cijele industrije pričaju slične priče o svojim operacijama nakon uvođenja ovih rješenja. Jedna velika prijevoznička tvrtka zabilježila je smanjenje troškova goriva za oko 15% već mjesecima nakon pokretanja optimiziranog usmjeravanja. Promatranje stvarnih primjena pokazuje da ove metode smanjuju operativne troškove, dok su kupci ujedno zadovoljniji jer paketi stižu kad su obećani, a ne s kašnjenjem. Ono što čini ove alate vrijednima jest sposobnost prilagodbe u stvarnom vremenu na promjenjive uvjete, čime se osigurava neprekidno funkcioniranje lanca opskrbe bez stalnih prekida ili stresova zbog naglih promjena ruta.
Poslovni sustav u prijevozničkoj industriji suočen je s pravom noćnom morom jer nedostatak vozača izaziva velike probleme u svim područjima. Kašnjenja u skladištima i distribucijskim centrima postala su uobičajena, a tvrtke troše dodatna sredstva samo da bi održale tokove opskrbe. Uzrok ovome je činjenica da stariji vozači odlaze u mirovinu brže nego što mlađi radnici dolaze na njihova mjesta, a mnogi ljudi jednostavno više ne vide vožnju kamiona kao privlačnu karijernu opciju. No, ipak postoji nade jer nova tehnološka rješenja dolaze u pomoć. Automatizirani sustavi sve više preuzimaju zadatke koje ljudi više ne mogu obavljati. Kamioni bez vozača od tvrtki poput Waymo i Tesla više nisu samo prototipi – već već stvarno voze cestama, iako u ograničenim kapacitetima. U međuvremenu, uređaji za telematiku ugrađeni u vozila omogućuju menadžerima pristup stvarnim informacijama o rutama i potrošnji goriva, što im pomaže da uštede novac i vrijeme. Neke tvrtke navode da su smanjile broj kilometara bez tereta između isporuka za 30% nakon uvođenja ovih tehnologija. Iako potpuno bezvozačka budućnost još nije pred nama, ove alate sigurno pomažu ublažiti posljedice nedostatka kvalificiranih vozača.
Pravila koja reguliraju teretna vozila postala su važna razmatranja kada je riječ o provedbi novijih tehnoloških rješenja. Ove regulacije dosta variraju ovisno o regiji u kojoj tvrtke posluju diljem svijeta. Stručnjaci iz industrije predviđaju da nadolazeće promjene emisijskih standarda i zahtjeva za sigurnost značajno utjecati na daljnjeg razvoj. Uzmimo Europe i Sjevernu Ameriku, regije gdje regulatori obično prilično strogo gledaju na ekološka pitanja. Mnoge tvrtke tamo već prelaze na električna vozila i ugrađuju napredne sustave za detekciju sudara kako bi ostale unutar zakonskih granica. U međuvremenu, dijelovi svijeta s manje restrikcija ne pokazuju istu žurbu u prihvaćanju ovih tehničkih unaprijeđenja. Analiza stvarnih podataka pokazuje jasnu tendenciju – regije koje su pogođene strožim ekološkim zakonima uglavnom vode u primjeni najnovijih transportnih tehnologija. Za bilo koga tko želi uvesti nove opreme u više zemalja, upoznavanje s lokalnim propisima nije samo korisno – gotovo je nužno ako žele da njihove operacije teku glatko i bez sukoba s vladinim zahtjevima.
Automatizirana tehnologija za kamione znači da radnici moraju brzo učiti nove stvari ako žele ostati relevantni. Kada strojevi preuzmu dosadne i ponavljajuće poslove, ljudi iznenada shvaćaju da imaju potrebu za vještinama povezanim s popravcima, vođenjem operacija i radom s različitom tehničkom opremom. Uzmite UPS kao primjer — oni su pokrenuli edukacijske programe gdje vozači stječu praktično iskustvo s digitalnim logističkim softverima i uče kako prepoznati probleme prije nego što postanu ozbiljni. Škole i koledži također se uključuju. Mnoge kamionske kompanije sada surađuju s lokalnim strukovnim školama kako bi zajedno predavale osnovne kompjuterske vještine i naprednije tehničko obrazovanje. Ovakve suradnje su izuzetno važne jer pomažu u premošćivanju jaz između znanja koje radnici imaju danas i onog što će poslodavci trebati sutra. Bez takvih suradnji, cijele radne snage mogu ostati zaostale dok se sve oko njih kreće naprijed u ovu digitalnu eru u kojoj već sada živimo.
Što su nivoi SAE automatizacije? Standardi automatskog vožnje SAE su standardi koji je razvio Savez automobilskih inženjera te definiraju različite razine automatskog vožnje u vozilima, raspuštene od nivoa 0 bez automatske vožnje do potpune automatske vožnje na nivou 5.
Kako plutoanje kamiona poboljšava potrošnju goriva? Plutoanje kamiona poboljšava potrošnju goriva smanjenjem aerodinamičkog otpora kada kamioni voze blizu jedan drugome, što dovodi do značajnih ušteda goriva.
Koje tvrtke vode u razvoju autonomnih kamiona? Tvrtke poput Tesle, Volva i Daimlera vodeća su u razvoju autonomnih kamiona s modelima poput Tesline Semi i Volvinih kamiona s automatskim vožnjom.
Zašto je infrastruktura za punjenje važna za električne kamione? Infrastruktura za punjenje ključno je za podršku u uvodenju električnih kamiona, osiguravajući im pristup brzim mogućnostima punjenja duž glavnih trgovinskih rute.